Park prirode Zlatibor

Na krajnjem jugozapadu Srbije nalazi se Zlatibor. Područje Zlatibora smestilo se između planina Tare i Zlatara u dužini od 30 kilometara i širini do 15 kilometara. Ovo je jedan od najznačajnijih turističkih centara u Srbiji administrativno pripada opštinama Čajetina i Nova Varoš. Ovu planinu izuzetne lepote obeležavaju prijatna klima, prostrani proplanci, bujni pašnjaci, bogat i raznovrstan biljni i životinjski svet, planinski potoci, kulturnim i istorijskim nasleđem što je razlog zbog čega se Zlatibor naziva i "vazdušna banja". To je i razlog zašto je Zlatibor predložen za proglašenje Parkom prirode i prirodnim dobrom od izuzetnog značaja. Ova planina se do polovine 19. veka nazivala Rujno, no to ime je potisnuto te je prevladalo ime Zlatibor koje je planina dobila zbog borova s kojima je prošarana.

Turistički razvoj Zlatibora započinje 1893. godine nakon kada je na ovom području boravio kralj Srbije Aleksandar I. Obrenović i koji je u mestu Kulaševcu, na izvoru potoka Kulaševca, podigao fontanu u čast njegovog boravka. Nakon što je ovde boravio i kralj Petar I. Karađorđević na ovom području započinje pravi turistički razvoj. Danas, zbog povoljne klime turistička sezona na planini Zlatibor traje celu godinu. Posetioci ove planine mogu da uživaju u poseti Sirogojnu, Mokroj Gori, Tari, Bajinoj Bašti, manastiru Mileševa te vodopadu Gostilje. Uz to mogu prisustovari raznim kulturnim manifestacijama poput sabora trubača i narodnog stvaralaštva, likovnim kolonijama, etno sajmu,,, Pršutijada ", mogu se rekreirati na brojni sportskim terenima, bazenima, sportskoj dvorani, ski stazama i ski liftovima, na paraglajdingu te letenju zmajem. Posetioci Zlatibora mogu doživeti i iskustvo poseta banjama jer se na Zlativoru nalaze i izvori prirodnih mineralnih voda kao što je banja Vapa čija voda ima lekovita svojstva.

Na području ove predivne planine nalazi se raznovrsna flora i fauna, tu je svoj dom pronašlo 144 vrste slatkovodnih algi, 960 vrsta biljaka, 256 vrsta insekata, 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca, 150 vrsta ptica i 54 vrste sisara. Posebno se ističu grčka žaba, ćubasta senica, šumska ševa, Osičar, vodeni kos, beli i crni bor, jela.