Više o Lazarevcu
Ova beogradska opština zauzima površinu od 389 kilometara kvadratnih sredinom toka reke Kolubare. Graniči sa opštinama Lajkovac, Obrenovac, Ub, Aranđelovac, Barajevo, Sopot i Ljig. U lazarevačkoj opštini svoje mesto su našla 34 naselja uglavnom ruralnog karaktera. Administrativno je pripojena Beogradu i postala beogradska opština tek 1971. godine. Teritorijom Lazarevca prolazi Ibarska magistrala kao i pruga Beograd – Bar. Po svim pitanjima se oslanja na glavni grad Beograd a to joj omogućava i relativno mala udaljenost od samo 55km.
Ako gustinu naseljenosti u ovoj opštini uporedimo sa drugim mestima Srbije lako ćemo zaključiti da je ovo izuzetno gusto naseljena opština gdje na jednom kilometru kvadratnom živi u proseku 100 stanovnika. Danas u ovoj opštini prema poslednjim podacima živi oko 60 000 stanovnika koji su neravnomjerno rasopređeni jer gotovo polovina njih živi u gradskom naselju po kojem ova opština nosi i ime. A kada smo kod imena treba napomenuti da je ova opština i ovaj grad poznata pod ovim imenom od 1889. godine kada je usvojen zahtev lokalno uprave i stanovnika da se ovom kraju dodeli status opštine i ime. Kako se 1889. godine obilježavalo 500 godina od boja na Kosovu, tako je ova opština dobila ime Lazarevac po knezu Lazaru koji u toj bici i poginuo.
Kulturno-istorijski spomenici ove opštine svedeni su uglavnom na one sakralnog karaktera od kojih je bitno spomenuti: Crkvu Svetog Velikomučenika Dimitrija, varoško groblje koje datira u 19. vek, kao i crkve brvnare u nekim mestima ove opštine.
Opština je bogata ugljem pa je rudarstvo pored poljoprivrede glavna grana industrije.